Divjak: Cilj Ministarstva je do kraja godine ugovoriti tri milijarde kuna iz europskih fondova

Cilj i plan Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) je do kraja ove godine ugovoriti ukupno tri milijarde kuna iz dvaju europskih fondova, a u proteklih deset mjeseci ugovorena je milijarda i 370 milijuna kuna, izvijestila je u petak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja devet puta je u proteklih deset mjeseci ubrzalo ugovaranje novca iz europskih fondova, istaknula je Divjak. Objasnila je kako je tijekom deset mjeseci otkako je u Ministarstvu nova uprava, ugovorena milijarda i 370 milijuna kuna iz dvaju europskih fondova - Europskoga socijalnog fonda (ESF) i Europskoga fonda za regionalni razvoj (ERDF). Podsjetila je kako je prije dolaska nove uprave tijekom 30 mjeseci ugovoreno oko 400 milijuna kuna.

Ministrica Divjak ustvrdila je kako je cilj i plan da Ministarstvo do kraja ove ugovori tri milijarde kuna iz europskih fondova. To je, istaknula je, „naš skroman cilj, a možda iznos bude i veći".   

'Strahovit' vjetar u leđa znanosti i visokom obrazovanju - napokon ulazimo u 21. stoljeće

Pozitivni iskoraci u ugovaranju europskoga novca za projekte u hrvatskom obrazovanju i znanosti bili su i povod briefinga za novinare u petak u MZO-u na kojemu je državni tajnik Tome Antičić ustvrdio da su ti pozitivni iskoraci „strahovit vjetar u leđa znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj". Tako da, vjeruje Antičić, „napokon u znanosti i visokom obrazovanju ulazimo u 21. stoljeće".

Divjak je podsjetila kako su projekti za koje su ugovorena financijska sredstva vezani za četiri cilja koja si je postavilo Ministarstvo - kurikularna reforma općeg obrazovanja, kurikularna reforma strukovnog obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje i izvrsnost u znanosti. Pritom, istaknula je, uvijek naglašavamo da Ministarstvo vodi posebnu brigu o socijalnoj dimenziji, odnosno o učenicima i studentima slabijega socioekonomskog statusa te promoviramo stipendije, pomoćnike u nastavi, a to se, dodala je „provlači horizontalno kroz sva četiri spomenuta cilja". 

Državni tajnik Tome Antičić suglasan je s ministricom kako je "u posljednjih deset mjeseci napravljen ogroman iskorak i govorimo o rekordnim iznosima i povećanju ugovorenoga novca".

Do prije deset mjeseci iz ERDF-a nula kuna, do sada više od 500 milijuna kuna

Antičić je tako spomenuo da je od 2014. kada je počeo taj proces pa do prije deset mjeseci iz ERDF-a „ugovoreno nula kuna", a u zadnjih deset mjeseci 500 milijuna kuna, a do kraja godine očekujemo još oko dvije milijarde kuna, od kojih bi pak u sljedećih mjesec dana trebali ugovoriti oko milijardu kuna i to za poziv "Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja razvoja i inovacija" - 760 milijuna kuna te za poziv „Hrvatski znanstveni i obrazovni oblik - HRZOO) gotovo 200 milijuna kuna. 

Time konačno postajemo kompetitivni, smatra Antičić koji je objasnio da nije riječ samo o ulaganjima u infrastrukturu, nego i o reformi svake znanstvene jedinice u koju će se uložiti taj novac. Paralelno se provodi i reforma znanstvenoga okvira te vjerujemo da će hrvatska znanost sljedećih godina učiniti „strahovito velik iskorak i bit ćemo kompetitivniji na europskoj i svjetskoj razini".

Na pitanje novinara da podrobnije izvijesti o pozivima za koje je ugovoren europski novac, Antičić je izdvojio više od 373 milijuna kuna za deset znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) koji spajaju vrhunsku znanost i gospodarstvo što je ugovoreno u listopadu prošle godine, iskorak u laserskoj tehnologiji poziv „Centar za napredne laserske tehnologije - CALT" koji se provodi u Institutu za fiziku, a ugovoreno je u travnju ove godine.

Antičić je objasnio kako je samo potpisivanje spomenutih ugovora, dovelo do toga da su Institut za fiziku i MZO pred potpisivanjem ugovora s velikim svjetskim institutima i kompanijama koje će koristiti tu tehnologiju kada ona bude za nekoliko godina razvijena.

Spomenuo je i projekt „Znanstveno i tehnologijsko predviđanje" za koji je predviđeno 15,5 milijuna kuna, a vodi ga Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu - Srce koji će, rekao je Antičić, „unijeti red u praćenje opreme, časopisa, publikacija na svim razinama i napokon ćemo imati transparentan uvid što se sve događa na svakoj instituciji i kako se sve to i u kojim projektima koristi, što je jedna od velikih boljki te statistike u Hrvatskoj".

Strukovno obrazovanje - financiranje iz oba fonda (ERDF i ESF)

Ministrica Divjak osvrnula se pak na obrazovanje i spomenula da je u sljedećem razdoblju na raspolaganju 150 milijuna kuna za provedbu kurikularne reforme. Dodala je da se za reformu može povući još europskog novca i izvijestila je kako se za to pripremaju projekti.

U visokom obrazovanju se pak potiče usuglašavanje studijskih programa s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO) što podrazumijeva i više prakse u studijskim programima. Ministrica je kao poseban cilj istaknula internacionalizaciju visokog obrazovanja.

Kada je pak riječ o strukovnom obrazovanju, Divjak je objasnila da je riječ o 'kombinaciji' dvaju fondova - ESF-a i ERDF-a, tako da možemo za strukovno obrazovanje i 20-ak centara kompetentnosti financirati infrastrukturu, odnosno baš izgradnju što će se financirati posredstvom ERDF-a, te usavršavanje, mentoriranje i rad s nastavnicima što se financira iz ESF-a. Istaknula je kako je iz oba fonda za strukovno obrazovanje osigurana milijarda kuna.

Ministrica je najavila da je ugovoranje projekata za financiranje strukovnog obrazovanja "pred nama", ali i izvijestila da su svi projekti i sažetci pripremljeni. Vjeruje kako će idući tjedan biti gotova mreža za centre kompetentnosti i na temelju toga „napravit ćemo korak dalje o čemu će javnost biti obaviještena".

Preuzeto sa: Hina