Konferencija o budućnosti visokog obrazovanja: Iskorak u kvalitetnije visoko obrazovanje

Konferencija „Budućnost visokog obrazovanja: osiguravanje kvalitete kao pokretač promjena“, koja je u utorak održana u Zagrebu, želi na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini potaknuti visoka učilišta, poslodavce i druge dionike da aktivno pridonose unaprjeđenju kvalitete koje pred visoko obrazovanje postavljaju globalni trendovi i izazovi.

Međunarodnu konferenciju organizirala je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i u hotelu Dubrovnik okupila mnoge istaknute međunarodne i hrvatske stručnjake u tom području, a nekoliko pozvanih predavača dalo je mnogobrojne podatke o globalnoj, američkoj, europskoj i hrvatskoj razini za raspravu o temi koja je, vjeruju, bitna i izazovna za visoko obrazovanje.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, Vijeća veleučilišta i visokih škola, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Ministarstva znanosti i obrazovanja, visokih učilišta te studenti i drugi dionici u sektoru visokog obrazovanja i znanosti.

Ugledni gosti predavači iz inozemstva bili su, uz ostale, glavni specijalist Svjetske banke za tercijarno obrazovanje Francisco Marmolejo, predsjednica Vijeća za akreditaciju visokog obrazovanja (CHEA) SAD-a dr. Judith S. Eaton i dr. Tove Blytt Holmen, članica Upravnog odbora Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA). Oni su govorili o izazovima na globalnoj, američkoj i europskoj razini koji su u dosta točaka podudarni, ali i specifični. Moderator skupa bio je poznati hrvatski stručnjak za visoko obrazovanje i profesor na Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci te bivši rektor toga sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin.

Ministrica Divjak: Hrvatska je razvila kvalitetan sustav osiguranja kvalitete visokog obrazovanja

Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek zahvalila je na velikom odazivu i iskazanom zanimanju za temu konferencije i istaknula kako je osiguranje kvalitete visokog obrazovanja odgovornost cijeloga društva, a posebice samih visokih učilišta.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u pozdravnim riječima istaknula je važnost vanjskog vrednovanja visokog obrazovanja i ocijenila kako je Hrvatska razvila kvalitetan sustav osiguranja kvalitete i završila prvi krug reakreditacije. Smatra kako je to samo početak i da je riječ o kontinuiranome procesu koji treba internacionalizirati i u tome postići veću sinergiju dionika.

Osvrnula se i na nedavno izvješće Europske komisije o reformskim potezima u visokom obrazovanju u Hrvatskoj u kojemu se prepoznaju reformski procesi koje je Hrvatska pokrenula u obrazovanju, a posebice je spomenula dio koji se odnosi na visoko obrazovanje. Istaknula je kako je trenutno u fokusu potpisivanje programskih ugovora sa sveučilištima za koje će biti osobito važna istraživanja i financiranje u skladu s rezultatima, pri čemu autonomija sveučilišta ne može biti izgovor za ono što se treba učiniti kako bi hrvatska visoka učilišta bila kvalitetnija. Jedan od elemenata izvješća o kojima je govorila ministrica je i fragmentiranost visokih učilišta jer Hrvatska od zemalja Europske unije (EU) ima najviše visokih učilišta u odnosu na broj stanovnika.

Marmolejo: Hrvatska je ostvarila potpuni uspjeh u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja

Glavni specijalist Svjetske banke za tercijarno obrazovanje Francisco Marmolejo čestitao je Hrvatskoj jer je, kako je ocijenio, ostvarila potpuni uspjeh u osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja, što nije bila laka zadaća.

Kada je, pak, riječ o globalnim trendovima u visokom obrazovanju, Marmolejo je rekao kako je dobra vijest ta što trendovi pokazuju da dolazi bolje vrijeme za visoko obrazovanje. Jedna od izazovnih vijesti je da se čini kako baš mnogo ljudi za to i ne zna, a negativna vijest je da možemo izgubiti perspektivu.

Svijet je, rekao je Marmolejo, nevjerojatno povezan na mnogim razinama, među kojima i na gospodarskoj. Demonstrirao je to na primjeru bočice meksičke šalše koja je proizvedena u Nizozemskoj, od sastojaka uzgojenih u Maroku, a za distribuciju je zadužena Kina.

I dok, rekao je Marmolejo koji trenutno radi u Indiji, u svijetu raste broj visokoobrazovanih ljudi, a takav trend je i u Indiji, globalni trend je da za njih nema dovoljno posla. Potkrijepio je to primjerom mladića koji je završio diplomski studij ekonomije, ali za život zarađuje kao turistički vodič.

Podsjetio je i na predviđanja edukatora Petera Druckera iz 1997. kako u skoroj budućnosti sveučilišta neće preživjeti ali, dodao je, svjedoci smo da to ipak nije tako. No, Drucker je, smatra Marmolejo, naznačio sigurno polazište - sveučilišta trebaju promjene.

Američka, europska i hrvatska iskustva

Američka stručnjakinja Judith S. Eaton rekla je da SAD ima 8.500 neovisnih visokoškolskih ustanova na kojima studira oko 21 milijun studenata. Eaton je svjesna da SAD više nije prva zemlja na svijetu po broju studenata i visokoškolskih ustanova, već su to Kina i Indija. Smatra kako je američko visoko obrazovanje i dalje visoko kvalitetno, ali je i upozorila na, kako je rekla, „veliki ulazak nove političke administracije u područje visokog obrazovanja“.

Kada je, pak, riječ o europskoj perspektivi, norveška stručnjakinja dr. Tove Blytt Holmen primijetila je kako se studente ne doživljava kao aktivne sudionike procesa osiguranja kvalitete. Spomenula je kako u većini europskih zemalja postoji spremnost da se osigura kvaliteta visokog obrazovanja, ali i veliko odbijanje procesa reakreditacije. Blytt Holmen smatra da bi postojanje jedinstvene europske organizacije za osiguranje kvalitete naškodilo kvaliteti akreditacije visokog obrazovanja u pojedinim zemljama.

O hrvatskim iskustvima govorili su prorektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Dražan Kozak, prorektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić i Aleksandar Šušnjar, predstavnik Hrvatskoga studentskog zbora i Europskoga studentskog zbora. Istaknuli su važnost procesa akreditacije zbog doprinosa relevantnosti studijskih programa i jačanja veza između visokog obrazovanja i gospodarskoga sektora.

Preuzeto s Hine.