Obilježena 25. godišnjica programa Fulbright

Dvadeset i peta godišnjica programa Fulbright, najprestižnijeg programa američke administracije za jačanje međunarodne suradnje u visokom obrazovanju, obilježena je u utorak u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) uz poruku američke veleposlanice da program treba nastaviti graditi na uspjesima iz proteklog razdoblja.

Dvodnevno obilježavanje 25. godišnjice Fulbrighta organizira Američko veleposlanstvo u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, dok je Institut za razvoj obrazovanja koordinator svih događanja vezanih uz proslavu.

„Program Fulbright treba nastaviti graditi na uspjesima iz proteklog razdoblja i prilagođavati ga kako Hrvatska ide naprijed. To je proces koji se stalno razvija (...) treba razlučiti prioritete i vidjeti što je najbolje za dvije zemlje", kazala je veleposlanica Julieta Valls Noyes, dodavši da je Hrvatska i na tom području „u liderskoj poziciji u regiji".

Posebice je spomenula Inicijativu u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe - HEISEE) utemeljenu na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji u SAD-u, Instituta za razvoj obrazovanja te Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Uz potporu Veleposlanstva SAD-a, cilj Inicijative je uspostaviti niz programa cjeloživotnog obrazovanja, kao i poslijediplomski specijalistički studijski program o upravljanju u visokom obrazovanju.

Prema riječima veleposlanice, razmjena studenata i profesora u visokom obrazovanju pridonosi međusobnom razumijevanju, suradnji i izgradnji odnosa između Hrvatske i SAD-a.

„Nakon vremena provedenog u SAD-u, oni se vraćaju i donose nove spoznaje i iskustva te uvijek zadrže u sebi jedan dio Amerike, pridonoseći odnosima između dviju država", kazala je Noyes.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je istaknula da je sudjelovanje hrvatskih studenata i profesora u programima razmjene na američkim sveučilištima važno ne samo za znanost kao takvu, već i za njezinu primjenu u gospodarstvu i za razvoj „start-upova".

Govoreći o svom iskustvu provedenom na državnom sveučilištu Michigan, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je kazao da bi u hrvatski obrazovni sustav svakako uveo „više kompeticije, koja vodi prema većoj stručnosti", a također smatra da obrazovni sustav treba imati „više razumijevanja za zahtjeve gospodarstva i prijenos znanja".

Program Fulbright za Hrvatsku financiraju vlade SAD-a i Hrvatske. Sporazum za program Fulbright je prvi međudržavni sporazum potpisan između Hrvatske i SAD-a. Pokrenut je 1992., a kroz taj je program prošlo više od 350 studenata, profesora, znanstvenika te istaknutih stručnjaka.

Program Fulbright dodjeljuje stipendije izvrsnim studentima, profesorima i znanstvenicima drugih zemalja za istraživanje i usavršavanje na visokim učilištima u SAD-u ili pak građanima SAD-a za usavršavanje na visokim učilištima u inozemstvu.

Od njegovog osnutka 1946. do danas, u programu je sudjelovalo više od 370.000 osoba te se godišnje prosječno dodjeli oko 8000 stipendija. U Hrvatskoj se dodjeljuju stipendije Fulbright za preddoktorsko i poslijedoktorsko usavršavanje na visokim učilištima u SAD-u koje u prosjeku godišnje koristi 10-15 profesora, studenata i znanstvenika. Također, putem stipendije Fulbright svake godine na hrvatska visoka učilišta dolazi u prosjeku 3-5 američkih profesora, studenata i znanstvenika.

Hrvatska je jedna od 160 zemalja koje sudjeluju u programu Fulbright. Među alumnijima programa Fulbright u Hrvatskoj su, između ostalih, predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te bivši ministri Ivan Šimonović, Milena Žic Fuchs i Vesna Pusić.

Preuzeto sa: Hina