Organizacija rada u osnovnim školama

Organizacija rada u osnovnim školama

Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Osnovna škola može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva. Način i postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje nastave pravilnikom propisuje ministar.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana. Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom. Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od propisanog vremena, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.

Odgojno-obrazovni rad u školi se izvodi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada. Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi može biti organiziran kao poludnevni ili s produženim boravkom za učenike razredne nastave, a u školama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni.

Škola je dužna tijekom cijele školske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoške i javne funkcije, a prema mogućnostima škole i interesima učenika. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izradit će plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme učeničkih odmora.

Promjene u radu i organizaciji, školske ustanove su dužne pravodobno najaviti roditeljima, učenicima, osnivaču i uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba.

U školi se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno. Osnovna škola može izvoditi nastavu tijekom šest dana tjedno ako tjedno radi u više od dvije smjene, a to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno. Učenik uključen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno može biti opterećen većim dnevnim, tjednim i godišnjim brojem sati, sukladno Državnom pedagoškom standardu.

Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno. Iznimno, trajanje nastavnog sata može se mijenjati zbog posebnih okolnosti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini. Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave, odnosno Gradski ured. Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, nastava se organizira kao razredna, a za učenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. Iznimno, za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole može se organizirati predmetna nastava ako je to predviđeno nastavnim planom i programom, a za učenike s teškoćama od petog do osmog razreda osnovne škole, može se organizirati razredna nastava.

Razredni odjel sastavlja se od učenika istog razreda. U osnovnoj školi u kojoj, zbog nedovoljnog broja učenika, nije moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istog razreda, ustrojit će se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili kombinirani razredni odjel predmetne nastave.

Broj učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne škole propisuje ministar u skladu s državnim pedagoškim standardima. Broj učenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetničkih škola određuje se prema specifičnostima izvođenja nastave.

Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru - Narodne novine br.: 73/1997

Zakon o prosvjetnoj inspekciji - Narodne novine br.: 61/2011, 16/2012

Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za šk. god. 2017./2018. - Narodne novine, br.: 43/2017

Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi - Narodne novine br.: 124/2009, 73/2010


Knjižnica

Školska ustanova ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa. Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima.

Zakon o knjižnicama - Narodne novine br.: 105/1997, 05/1998, 104/2000 i 69/2009

Standard za školske knjižnice – Narodne novine, br.: 34/2000


Statut osnovnoškolske ustanove

Školska ustanova ima statut. Statutom se pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju. Statut školske ustanove donosi školski odbor, uz prethodnu suglasnost osnivača.


Kućni red

Školski odbor, nakon provedene rasprave na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i vijeću učenika, donosi etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.

Školski odbor donosi kućni red nakon provedene rasprave na učiteljskom/ nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i vijeću učenika.


Udžbenici

U školi se upotrebljavaju udžbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu. Odobravanje i nabava udžbenika provodi se prema posebnom propisu.

Udžbenici se izdaju za:

  • redovite osnovne škole,
  • nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
  • učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te
  • nastavu za djecu hrvatskih građana u inozemstvu.

Učitelj ima slobodu izbora udžbenika. Udžbenik mora udovoljavati znanstvenim, etičkim, didaktičko-metodičkim, jezičnim i tehničkim standardima koje propisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje. Udžbenik se zasniva na nastavnom programu i sadržajno se mijenja kad se mijenja nastavni program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unošenja novih spoznaja u udžbenik.

Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu – Narodne novine, br.: 27/2010, 55/2011 i 101/2013)

Udžbenički standard – Narodne novine, br.: 65/2013)

Pravilnik o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima – Narodne novine, br.: 104/2013

Pravilnik o postupku odobravanja udžbenika, dodataka udžbeniku i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina - Narodne novine, br.: 104/2013

Pravilnik o postupku odobravanja udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava s malom nakladom, za učenike s teškoćama u razvoju i za škole koje provode nastavu na stranome jeziku - Narodne novine, br.: 104/2013

Odluka o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za šk. god. 2017./2018. – Narodne novine, br.: 78/2017


Sigurnost i zaštita zdravlja u školskim ustanovama

Školske ustanove dužne su:

  • stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika,
  • sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja,
  • brinuti se o sigurnosti učenika,
  • osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju,
  • brinuti se o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati nadležnog liječnika škole – specijalistu školske medicine,
  • pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadležnim tijelima,
  • voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika te
  • pružati savjetodavni rad učenicima.

Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima - Narodne novine br.: 132/2013

Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obiteljiMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova (2014.)

Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Protokol o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja – stranim državljanima - Vlada RH 2013.


Prehrana i prijevoz učenika

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Svaka škola dužna je osigurati prehranu za svoje učenike. Tjedni jelovnik objavljuje se na školskoj oglasnoj ploči. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju očuvanja zdravlja učenika, u školi se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.

Učenicima, koji su uključeni u produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu, potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed. Utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane u nadležnosti su osnivača. Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama, odnosno Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba.

Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima razredne nastave (1. - 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje tri kilometra. Osnivač je dužan organizirati prijevoz učenicima predmetne nastave (5. - 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje pet kilometara. Prijevoz se organizira od najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza do škole ili školi najbliže postaje međumjesnog ili gradskog prijevoza i obrnuto. U slučaju da međumjesni ili gradski prijevoz nije organiziran polazišnu točku utvrđuje osnivač. Za učenike s teškoćama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom obliku školovanja.

Ako se učenik osnovne škole upiše u školu izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Ako se učenik ne upiše u školu sukladno aktu tijela državne uprave, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika.

Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi – Narodne novine, br.: 146/2012


Status, prava i obveze učenika

Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u jednoj školi. Iznimno, učenik koji je upisan u umjetničku školu može se upisati u još jednu školu.

Prava učenika su:

  • pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
  • pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
  • pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
  • pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
  • pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru,
  • pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda te
  • pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.

Obveze učenika su:

  • pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,
  • pridržavanje pravila kućnog reda,
  • ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom te
  • čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.

Prava i obveze roditelja

Roditelj učenika dužan je upisati dijete u osnovnu školu sukladno članku 19. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te se brinuti o redovitom pohađanju obveznog dijela programa kao i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen. Roditelj učenika ima pravo i obvezu sudjelovati u njegovom obrazovanju i biti redovito obaviješten o njegovim postignućima.

Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika. Ako roditelj zanemaruje svoje obveze, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole. Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom.

Ako roditelj učestalo zanemaruje obveze, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.

U školi se ustrojava vijeće roditelja.

Roditelji učenika svakog razrednog odjela između sebe biraju jednog člana u vijeće roditelja, a u školama, u kojima se školovanje ne provodi u razrednim odjelima, sastav vijeća roditelja uređuje se statutom.

Vijeće roditelja između sebe bira predsjednika i zamjenika predsjednika. Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada, predlaže svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole. Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku obavijestiti vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za školu. Ravnatelj škole, školski odbor i osnivač dužni su, u okviru svoje nadležnosti, razmotriti prijedloge roditeljskog vijeća i pisano ga o tome izvijestiti.


Pedagoška dokumentacija i evidencija

U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, ocjenjivanju i uspjehu učenika, pedagoškim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta, svjedodžba, prijepis ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu, matična knjiga, dnevnik rada, imenik učenika i spomenica škole).

Matična knjiga i svjedodžba javne su isprave. Na završetku svakog razreda osnovne škole, učeniku se izdaje razredna svjedodžba. Svjedodžba osmog razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Školska ustanova trajno čuva matičnu knjigu, a osnovna škola trajno čuva i spomenicu škole. Imenik i evidencija o ispitima čuvaju se deset godina.

Sadržaj i oblik svjedodžbi,  uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama, propisuje ministar.

Školske ustanove su dužne voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik učenika te upisnik radnika u pisanom i elektronskom obliku.

U Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije:

  • Upisnik ustanova,
  • Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu,
  • Upisnik učenika u ustanovama te
  • Upisnik radnika ustanova.

Podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale evidencije upisuju školske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće kalendarske godine.

Podaci iz e-Matice moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Matice je Ministarstvo. Voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je pojedinačna školska ustanova.

Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Matice odobrava Ministarstvo. Obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Maticu, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje ministar pravilnikom.

Zakon o zaštiti osobnih podataka - Narodne novine br.: 103/2003, 118/2006, 41/2008, 130/2011 i 106/12

Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i dugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama - Narodne novine br.: 47/2017

Pravilnik o zajedničkome upisniku školskih ustanova u elektroničkome obliku – e-Matici - Narodne novine br.:  86/2015